SARAJEVO – Goran Bubić, advokat, zatražio je danas tokom izvođenja završnih riječi pred Sudom BiH da bude oslobođen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kome se sudi za „nepoštovanje odluka“ Kristijana Šmita, ukazavši da je u ovom predmetu riječ o krivičnom prodoru prava u sferu politike.
Bubić je rekao da se polazi od toga, čak i da je visoki predstavnik legitiman, da nema krivične odgovornosti predsjednika Republike jer je riječ o djelu malog značaja – stavljanje potpisa na ukaze.
„Ukazi ništa ne mijenjaju i nemaju pravne posljedice, dok tužilac u optužnici iznosi bitnu tvrdnju da je Šmit donio odluke kojim se poništavaju zakoni u Narodnoj skupštini Republike Srpske i sprečio njihovo stupanje na snagu“, istakao je Bubić.
On je naveo da je Dodik poznati političar u regionu kojem srpski narod konstantuno ukazuje povjerenje već 20 godina, te da su u vrijeme izvršenja djela Dodik i Šmit vodili političku borbu.
Bubić je rekao da iza Dodika stoji podrška birača, a iza Šmita kontroverzan mandat.
„Visoki predstavnik nije valjano imenovan“, rekao je Bubić.
Bubić je napomenuo da je odbrani onemogućeno da dokaže legitimitet diplomata.
On je ukazao da je Dodik bio dužan potpisati ukaz, jer bi u suprotnom prekršio Ustav i zakletvu i izložio se opasnosti krivičnog progona.
„Veći broj pravnih eksperata uvjerili su Dodika da se nalazi u zoni politike, a ne krivičnog prava“, rekao je advokat.
On je naveo da zakoni nisu primjenjivani i nisu imali pravne posljedice.
„U optužnici se tvrdi kontradikcija da je zakonodavni postupak u toku, a istovremeno da je Šmit zakone poništio“, napomenuo je ovaj advokat.
On je ukazao da je Šmit sporne odluke donio bez ikakve pravne procedure u paketu, te očekivao političku reakciju Dodika.
„Ovim izmjenana krivičnog zakona radi se o pucnju u leđa i klopci Dodiku s obzirom na to da Šmit nije slijedio praksu visokih predstavnika kada su bili legalni, čime se stvorila magla s ciljem eliminacije Dodika iz političkog života“, rekao je Bubić.
On je istakao da se njegov branjenik našao u krivičnopravnoj zoni, a da toga nije bio svjestan.
Bubić je naveo da je predsjednik Republike okupio tim pravnih stručnjaka koji su mu rekli da visoki predstavnik nema zakonodavna rješenja.
Bubić je ukazao da su mandat i ovlaštenja visokog predstavnika izvan okvira Dejtonskog sporazuma i da je njegova uloga zamjenska, te i da je legalan, a nije, ne može da donosi zakone.
„Visoki predstavnik ne može zamjeniti zakonodavno tijelo, osim u slučaju da dođe do blokade“, pojasnio je Bubić.
On je rekao da je Dodik ukaz o proglašenju zakona zbog kojeg mu se sudi potpisao prije nego što je Šmitova odluka stupila na snagu
Bubić je objasnio da je Šmit izmjene Krivičnog zakona donio 1. jula 2023. godine, a da su u „Službenom glasniku BiH“ objavljene 7. jula, isti dan kada je i Dodik potpisao ukaz.
Dodikov branilac istakao je da zakoni stupaju na snagu osam dana nakon objavljivanja u „Službenom glasniku“, a u posebnim slučajevima bar jedan dan nakon objavljivanja.
„Čak i u tom slčaju na snagu bi izmjene Krivičnog zakona stupile 8. jula, dan nakon što je Dodik potpisao ukaz“, rekao je Bubić, koji se tokom iznošenja završnih riječi više puta osvrnuo na legitimitet Kristijana Šmita, kao i na ovlaštenja i legalno izabranih visokih predstavnika.
Bubić je naglasio da po Ustavu BiH nema visokog predstavnika.
„Ovdje imamo podvalu gdje se odluke Kristijana Šmita žele predstaviti međunarodnim pravom“, rekao je Bubić i dodao da se Šmitova odluka ne može predstavljati kao međunarodna volja.
On je podsjetio da je i u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma navedeno da je visoki predstavnik samo tumač i medijator.
„Ni taj Aneks 10 ne kaže da njegova volja može biti međunarodno pravo“, naglasio je Bubić.
On se osvrnuo i na činjenicu da u ovom slučaju ne postoji oštećena strana, navodeći da su nakon potpisivanja ukaza građani Republike Srpske uputili više od 1.000 apelacija prema Ustavnom sudu BiH.
Bubić je rekao da dva zakona koja je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a koje je Šmit poništio, niko nije ni pokušao primijeniti.
Dodikov branilac podsjetio je i na činjenicu da odluke visokih predstavnika nisu objavljivane u „Službenom glasniku BiH“ od 2011. godine.
U Sudu BiH data je pauza, nakon koje će Bubić nastaviti sa iznošenjem završnih riječi.
Bubić je naveo da je moto odbrane izjava američkog potpredsjednika DŽej Di Vensa koji je rekao da je posao demokratije da velika pitanja rješava na glasačkoj kutiji i podsjetio da je Dodik legitimno izabran predsjednik na izborima.
On je ocijenio da je uvođenje sankcija Dodiku bila uvertira u ovaj sudski proces, te da je u BiH sprovođena politika uvođenja sankcija američkim neistomišljenicima.
Bubić je naglasio da je ovaj sudski proces greška, ne samo prema predsjedniku Dodiku, već i prema građanima Republike Srpske.
„Stranci su potpuno zarobili naše društvo“, konstatovao je Bubić, a prenosi Srna.
On je podsjetio da Kristijan Šmit nije potvrđen kao visoki predstavnik od UN i da u dokazima koji su uloženi u ovom sudskom procesu nema akta koji to potvrđuje, kao što su uloženi akti koji dokazuju da je Dodik predsjednik Republike Srpske, a Lukić imenovan za vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika“.
„Ako to nemamo, ne možemo nečiji legalitet dokazivati pravnim stanovištem“, rekao je Bubić i dodao da Tužilaštvo BiH ni u jednom trenutku nije pokušalo dokazati legitimitet Šmita.
On je ukazao na to da niko ne haje za posljedice procesa koje je proizvela politika.
„Politika je uzurpirala Tužilaštvo BiH, ali se nadam da neće ovaj sud“, poručio je Bubić.
Pred Sudom BiH u Sarajevu u toku je iznošenje završnih riječi u predmetu koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika“ Miloša Lukića za „nepoštovanje odluka“ Kristijana Šmita.
