SARAJEVO – Izvještaj o napretku BiH na evropskom putu i po pitanju reformi, a koji je u srijedu predstavila Evropska komisija, nije se umnogome promijenio u odnosu na ono što smo imali priliku vidjeti i čuti u prethodnim dokumentima istog tipa, ocjenjuju za „Nezavisne novine“ oni koji već godinama prate ovu tematiku.
Neki zajednički zaključak koji bi mogli uzeti iz njihovog mišljenja jeste da BiH i Brisel i dalje pričaju različitim jezicima.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, smatra da je BiH i dalje najmanje pripremljen kandidat za članstvo u EU, uključujući i samoproglašeno Kosovo i Gruziju.
Kako je napisao putem svog Facebook naloga, Ćerimagić ističe da je priprema BiH u 33 poglavlja ostala nepromijenjena od 2023. godine.
„‘Nema napretka’ u 20 poglavlja, ‘Ograničeni napredak’ u devet, ‘Neki napredak’ u tri, ‘Dobar napredak’ u jednom poglavlju (poglavlje 31: vanjska, sigurnosna i odbrambena politika)“, napisao je Ćerimagić.
Za osam ključnih koraka koji su neophodni da Evropska unija (EU) usvoji pregovarački okvir i odredi datum za formalni početak pregovora o pristupanju BiH u EU, Ćerimagić kaže da je Komisija odlučila da ne procjenjuje eksplicitni napredak.
„Međutim, izviještena je o nekim konkretnim aktivnostima u svakom od osam koraka, od kojih se većina dogodila prije odluke o otpočinjanju pregovora o pristupanju EU iz marta 2024. godine“, naglasio je on.
Postavljajući pitanje šta dalje, Ćerimagić odgovara da bi BiH teoretski mogla započeti formalne razgovore u decembru ove godine, ali sve pod uslovom da nastavi aktivnosti zacrtane u osam koraka i usvoji najmanje četiri zakonodavna dijela.
„Prvo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, drugo sud(ovi) BiH, zatim granična kontrola i pod četiri, zaštita ličnih podataka. Osim toga, očekuje se da će BiH imenovati glavnog pregovarača, plus strukturu i IPA koordinatora“, naveo je Ćerimagić.
Za Tanju Topić, analitičara iz Banjaluke, prvi utisak nakon objavljenog izvještaja EK je da živimo u raskoraku između briselske i bosanskohercegovačke realnosti.
„Slika iz Brisela nam dođe kao optička varka ako ćemo gledati iz ugla potenciranja pozitivnih stvari koje nama ovdje dođu poput bajki. Pozitivna slika nečeg što niti je urađeno niti postoji je obmana“, kaže Topićeva za „Nezavisne novine“.
Ono što je dobro u izvještaju, navodi, jeste isticanje lošeg stanja u medijima, odnosno pritisaka političkih autoriteta na njihov rad, kao i što je prvi put potcrtana opasnost u kojoj se nalazi javni RTV servis – BHTV.
„Kad smo potpisivali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, prihvatili smo reformu javnog RTV sistema, a toliko godina kasnije zakon nikad nije sproveden niti reforma dovedena do kraja“, navodi Topićeva.
Ono što je očekivano, dodaje, jesu reakcije odgovornih.
„Jedni se raduju što su oni drugi krivi, oni drugi se ljute i tako od silnog optimizma i reformskog zamaha ostade mrtvo slovo na papiru“, poručila je Topićeva.
Enver Kazaz, analitičar, komentar počinje riječima da je BiH država koja je zakočena na evropskom putu. Za takvu situaciju, kaže, krivi su političari.
„Prije svih Milorad Dodik i njegovi nerealni zahtjevi. Ali, reforme koje traži EK nužno je provesti pa se odgovornost ne može svaliti isključivo na Dodika, već i na druge političare koji pri tome imaju neke nerealne zahtjeve“, ističe Kazaz.
Pored toga što, kako kaže, političari imaju nerealne zahtjeve od EU, i Unija se ponaša kao da ne razumije situaciju u kojoj se BiH nalazi i način na koji ona funkcioniše.
„Jasno je da mi kao složena država konsocijativnog uređenja teško možemo ispuniti one zahtjeve koje od nas traži Evropska unija i ona kao da ne razumije složenost naše situacije, ponaša se strogo birokratski. Ja mislim da u EU ne postoje političari sa vizijom, kalibra jednog Čerčila u vremenu u kojem je to potrebno. Takva EU se jednostavno govoreći ne snalazi u novim geopolitičkim uslovima“, zaključio je Kazaz za „Nezavisne novine“.
