NJU DELHI – Lažni video-snimci bolivudskih glumaca koji kritikuju indijskog premijera Narendru Modija doveli su do policijske istrage u Indiji. Ali, i sam premijer koristi vještačku inteligenciju u svojoj kampanji.
Kako to mijenja tok najvećih izbora na svijetu i da li je opomena za sve ostale?
Ako se pitate kuda ide vještačka inteligencija u predizbornim kampanjama i kako se sve može iskoristiti – pogledajte Indiju, najmnogoljudniju demokratiju na svijetu, piše RTS.
Gotovo da nema političke stranke u toj zemlji koja nije pribjegla korišćenju dipfejk tehnologije u svojim kampanjama.
Tvorci kampanje Modija pokazali su kako se vještačka inteligencija može iskoristiti za hiperpersonalizovan pristup biračima.
U videu koji je dijeljen putem WhatsAppa Modi, generisan vještačkom inteligencijom, obraća se imenom glasačima kako bi ostvario sa njima ličniji kontakt.
I iako stručnjaci tvrde kako taj video nije savršeno napravljen, jer premijer izgleda kao da nosi dva para naočara – pitanje je koliki uticaj je ostavio na birače.
Bolivudski glumci u kampanji
Ipak, snimci koji su pokrenuli policijsku istragu u Indiji su oni koji navode birače da glasaju za suparnički tabor.
U njima se vide dva najpopularnija bolivudska glumca kako kritikuju Modija i traže od ljudi da glasaju za opozicioni Indijski nacionalni kongres.
Glumci Amir Kan i Ranvir Sing navodno ističu da Modi nije održao obećanja iz kampanje, odnosno da nije uspio da riješi kritična ekonomska pitanja tokom svoja dva premijerska mandata.
Oba snimka generisana vještačkom inteligencijom završavaju se izbornim simbolom Indijskog nacionalnog kongresa i sloganom: „Glasajte za pravdu, glasajte za Kongres“.
Glumci su potvrdili kako nemaju nikakve veze sa tim snimcima i istakli da su uznemireni zloupotrebom njihovih likova u predizborne svrhe.
Ti snimci doveli su do pokretanja policijske istrage protiv, za sada, neimenovanih osoba zbog lažnog predstavljanja i prevara u vezi sa kreiranjem lažnih video-sadržaja.
Policijski službenici koji rade na istrazi kažu da su zahtijevali od društvenih mreža Facebook i X da se sporni snimci uklone sa društvenih mreža, kao i da je to učinjeno. Istraga je i dalje u toku.
I preminuli političar u predizbornom spotu
Ali to nije sve što se može vidjeti u Indiji. Da stvari budu bizarnije, u kampanji je korišćen i lik preminulog političara.
Naime, tim Vidžaja Vasanta, člana Kongresnog komiteta Tamil Nadua koji je ogranak Indijskog nacionalnog kongresa u južnom dijelu zemlje, napravio je dvominutni video koristeći vještačku inteligenciju, a u kojem je njegov pokojni otac, popularni političar H. Vasantakumar.
Na snimku on navodno ubjeđuje glasače da daju podršku njegovom sinu izgovarajući riječi „iako je moje tijelo napustilo sve vas, moja duša je još uvijek tu“.
Ni Komunistička partija Indije nije preskočila trend korišćenja vještačke inteligencije u predizborne svrhe. U njihovom video-snimku pojavljuje se Samata, voditeljka koju je generisala vještačka inteligencija, obučena u tradicionalni sari, a koja imitira redovne informativne emisije.
Samata kritikuje vladajuću partiju u saveznoj indijskoj državi Zapadni Bengal, navodeći kako ne brinu dovoljno o životnoj sredini, kao i da su mnoge rijeke nestale zbog nelegalne gradnje.
Zemlja sa skoro milijardu birača
Izbori u Indiji su najveći na svijetu, odnosno sa najvećim brojem glasača – 968 miliona, odnosno skoro milijardu ljudi, ima pravo glasa u toj zemlji.
Glasanje se sprovodi u sedam faza – 19. aprila, 26. aprila, 7. maja, 13. maja, 20. maja, 25. maja i 1. juna. Građani biraju 543 poslanika u donjem domu parlamenta.
Premijer najmnogoljudnije zemlje svijeta Narendra Modi bori se za istorijski treći mandat.
A koliki uticaj ima internet u toj zemlji, pokazuju podaci da skoro 900 miliona ljudi u Indiji ima pristup internetu.
Istraživanja navode i da prosječan Indijac provede više od tri sata dnevno na društvenim mrežama.
Kampanja u Indiji se dugo fokusirala na kontakte od vrata do vrata i javne skupove, a široka upotreba WhatsAppa i Facebooka u kampanji počela je 2019. godine. Ovi izbori su prvi u kojima je prste umiješala i vještačka inteligencija.
Treba li svijet da brine
A upravo (zlo)upotreba vještačke inteligencije u predizborne svrhe trebalo bi da bude glavna tema u 2024. koja se smatra izbornom godinom. Čak polovina svjetske populacije izlazi na birališta širom svijeta.
Pored Indije, izbori se ove godine održavaju i u Evropskoj uniji, Americi, Mesiku. Već su na birališta izlazili građani Rusije, Indonezije, Pakistana i Irana.
Korišćenje vještačke inteligencije zahtijeva djelić vremena i novca utrošenog na tradicionalnu kampanju, a ima potencijal da postane suštinski instrument na izborima, upozoravaju stručnjaci.
„Ove godine će to biti Divlji zapad i neregulisan prostor“, smatra Pratik Vahre, izvršni direktor „Internet Freedom Foundation“ sa sjedištem u Nju Delhiju.
Dodaje da tehnologija ulazi u medijski prostor koji je već „zagađen dezinformacijama“.
Ipak, stručnjaci napominju da iako tehnologija „hrli“ na političku scenu postoje zaštitni alati i mehanizmi koji mogu da spriječe zloupotrebe. Pitanje je samo koliko se koriste.
A kako tehnologija napreduje, biračima će definitivno biti sve teže da razlikuju stvarne i vještački generisanih poruka.
