Švedska se pridružila NATO-u u Washingtonu u četvrtak, dvije godine nakon što ju je ruska invazija na Ukrajinu primorala da preispita svoju nacionalnu sigurnosnu politiku i zaključi da je podrška alijansi najbolja garancija sigurnosti skandinavske nacije.
Švedski premijer Ulf Kristersson predao je u četvrtak konačnu dokumentaciju američkoj vladi, što je posljednji korak u dugotrajnom procesu osiguravanja podrške svih članica za pridruživanje vojnom savezu.
„Dobre stvari dolaze onima koji čekaju“, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken dok je od Kristerssona primao dokumente o pristupanju Švedske.
Blinken je rekao da se „sve promijenilo“ nakon ruske invazije na Ukrajinu, pozivajući se na ankete koje pokazuju ogromnu promjenu u švedskom javnom mnijenju o pristupanju NATO-u.
„Šveđani su shvatili nešto veoma duboko: da ako je Putin bio spreman da pokuša da izbriše jednog komšiju sa mape, onda se možda neće zaustaviti na tome“, rekao je Blinken.
Za NATO, pristupanje Švedske i Finske – koje dijele 1.340 km granice s Rusijom – su najznačajniji dodaci savezu u posljednjih nekoliko decenija. To je i udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je nastojao spriječiti dalje jačanje alijanse.
„Danas je zaista historijski dan. Švedska je sada članica NATO-a“, rekao je Kristersson. „Slobodu ćemo braniti zajedno sa nama najbližim zemljama – i geografski, i kulturni i vrijednosni“.
Nordijska zemlja bi snagama NATO-a dodala vrhunske podmornice i značajnu flotu domaćih borbenih aviona Gripen i bila ključna veza između Atlantika i Baltika.
Rusija je zaprijetila da će poduzeti neodređene „političke i vojno-tehničke kontramjere“ kao odgovor na potez Švedske.
