Vlada Venecuele saopštila da izjava američkog predsednika Donalda Trampa, u kojoj je javno priznao da je ovlastio CIA-u da sprovodi tajne operacije u toj zemlji, predstavlja kršenje međunarodnog prava i povelje UN.
U saopštenju se navodi da su akcije Sjedinjenih Američkih Država imale za cilj legitimizaciju operacije „promene režima“ u Venecueli, sa krajnjim ciljem zauzimanja naftnih resursa te zemlje, prenosi Rojters.
Podsetimo, administracija američkog predsednika tajno je ovlastila Centralnu obaveštajnu agenciju da sprovodi tajne akcije u Venecueli, preneo je Njujork tajms, pozivajući se na neimenovane visoke američke zvaničnike.
Nova ovlašćenja uključuju omogućavanje CIA da sprovodi smrtonosne operacije u Venecueli i niz operacija na Karibima.
Pored toga, CIA bi mogla da preduzima akcije protiv predsednika Venecuele Nikolasa Madura ili njegove vlade, ili samostalno ili u okviru veće vojne operacije.
Pored toga, mornarica SAD ima osam površinskih ratnih brodova i podmornicu na Karibima.
Američki list navodi da ovlašćenja poput ovog su najčešće najstrože čuvane tajne Bele kuće, i često ih ponovo promišlja i odobrava svaka naredna administracija, a tekstovi naredbi i ovlašćenja se retko objavljuju u javnosti.
Sa Ovlašćenjem mogu biti upoznati pojedini članovi Kongresa.
Dok se američke vojne operacije, poput udara na čamce koji navodno prevoze drogu sa venecuelanske teritorije, generalno objavljuju, tajne akcije CIA se obično drže u tajnosti.
S druge strane, pojedine operacije CIA poput one u kojoj su mornaričke “foke“ ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena budu objavljene veoma brzo.
CIA je 1954. orkestrirala puč kojim je svrgnut predsednik Gvatemale Jakobo Arbenz, što je dovelo do decenija nestabilnosti, učestvovala je u invaziji na Zaliv svinja na Kubi i u više navrata pokušala da ubije nekadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra, oružjem snabdela disidente koji su ubili lidera Dominikanske Republike Rafaela Truhilja Molinu.
Pored toga, CIA je takođe bila umešana u puč u Brazilu 1964. godine, smrt Če Gevare i druge mahinacije u Boliviji, puč u Čileu 1973. godine i borbu protiv levičarske sandinističke vlade Nikaragve 1980-ih godina.
Tramp je ranije ovog meseca naredio prekid diplomatskih razgovora sa Madurovom vladom nakon što je Maduro odbio američki zahtev da dobrovoljno napusti vlast, što je, prema navodima Njujork tajmsa, cilj administracije koju je razvio državni sekretar Marko Rubio uz pomoć direktora CIA Džona Retklifa.
SAD su ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura po optužbama za trgovinu drogom u SAD.