Rusija u svoj inventar oružja dodaje rakete vazduh-vazduh sa nuklearnim glavama, javlja Pentagonova odbrambena obaveštajna agencija (DIA).
Taj novi projektil podseća na oružje koje je koristio Sovjetski Savez tokom ranog Hladnog rata, a ova najnovija verzija je napravljena za upotrebu u ruskim borbenim avionima MiG i Suhoj.
Ovakav razvoj događaja dolazi u trenucima kad su napetosti između Rusije i Zapada na najvišem nivou od Hladnog rata zbog Putinove invazije na Ukrajinu.
Onlajn vojni časopis „Vor zoun“ piše da su takve rakete vazduh-vazdih sa nuklearnim naoružanjem bile deo arsenala Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, ali sada se malo zna o njihovom statusu unutar ruskih Vazdušno-svemirskih snaga.
U proceni svetske pretnje za 2025., koja je objavljena 11. maja, navodi se da Rusija proširuje svoje nuklearne snage dodavanjem novih sposobnosti, što uključuje i rakete vazduh-vazduh, kao i nove nuklearne sisteme, prenosi „Njuzvik“.
Takve formacije sada nisu toliko relevantne, ali se prednošću može smatrati to što ne moraju biti u dometu eksplozije bojeve glave projektila da bi se oborila meta, navodi „Vor zoun“.
Druga opcija u kojoj se takve rakete mogu koristiti je za suzbijanje rojeva dronova.
U proceni se navodi da Rusija drži nuklearne zalihe od oko 1.550 raspoređenih strateških bojevih glava i do 2.000 nestrateških bojevih glava.
Najnovije upozorenje stiglo je u aprilu od Sergeja Šojgua, sekretara ruskog Saveta bezbednosti.
„Rusija zadržava pravo da upotrebi nuklearno oružje ako se suoči sa agresijom zapadnih zemalja“, rekao je Šojgu za Tass.
Dodao je da amandmani uneseni u rusku nuklearnu doktrinu u novembru dopuštaju Rusiji upotrebu nuklearnog oružja u slučaju agresije na nju ili na Belorusiju, što uključuje korišćenje i konvencionalnog oružja.
„U slučaju da strane države počine neprijateljske radnje ili predstavljaju pretnju suverenitetu i celovitosti teritorija Ruske Federacija, smatramo legitimnim da preduzmemo mere potrebne za suzbijanje takvih akcija i sprečavanje njihovog ponavljanja“, rekao je tada Šojgu.
Ipak, Pentagonov izveštaj procenjuje da je vrlo malo verovatno da će Rusija upotrebiti nuklearno oružje u ratu s Ukrajinom, osim ako rusko vođstvo ne proceni da se režim suočava s egzistencijalnom pretnjom.
Njuzvik piše da bi ovakav razvoj događaja mogao da sugeriše da bi se Moskva mogla spremati za potencijalno suočavanje s NATO-om.
Rusija proširuje svoju vojno prisustvo duž delova svoje zapadne granice, povećavajući svoju vojnu potrošnju rekordnom brzinom i intenzivirajući tajne operacije protiv Zapada.
U međuvremenu, obaveštajni i vojni zvaničnici upozorili su da zemlje članice NATO-a moraju da budu spremne na potencijalni sukob s Rusijom.