Nemačka vojska nije u mogućnosti da presretne neidentifikovane dronove koji su se poslednjih nedelja navodno pojavili iznad ključnih lokacija, zbog nedostataka u kapacitetima i rizika po civilni vazdušni saobraćaj, objavio je „Bild“.
List je ove zaključke nazvao „otrežnjujućim“ navodeći da ne ulivaju poverenje. Tu ranjivost, naravno, povezuju sa „ukidanjem“ protivvazdušne odbrane 2010. godine.
Tada su samohodni protivavionski topovi „Gepard“ povučeni iz upotrebe jer je protivvazdušna odbrana kratkog dometa premeštena iz kopnene vojske u vazduhoplovstvo tokom strukturnih reformi, čime je vojska ostala bez praktičnih sredstava za suprotstavljanje pretnjama koje dolaze na malim visinama.
Nemačka i dalje koristi nekoliko sistema zemaljske odbrane, uključujući američke rakete dugog dometa „patriot“, stacionarne topove MANTIS kratkog dometa, i lanser „ozelot“, koji ispaljuje rakete „stinger“ sa lako oklopljenih vozila „viesel 2“.
Međutim, vojni stručnjaci godinama upozoravaju da Nemačka nema dovoljno sposobnosti za kratkoročnu odbranu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija lansira dronove sa naftnih tankera koji plove pod stranim zastavama – za koje zapadne vlade tvrde da su deo „ruske senke flote“. Potom su zapadne zemlje krenule u kampanju optuživanja Rusije, pa je premijerka Danske Mete Frederiksen objavila je da je „u Evropi počeo hibridni rat“ i da je Rusija „očigledni protivnik“.
Ruska spoljnopolitička obaveštajna služba (SVR) optužila je Kijev za insceniranje provokacija sa dronovima, tvrdeći da je nedavni upad u poljski vazdušni prostor – za koji je Varšava okrivila Moskvu – zapravo bila ukrajinska operacija pod lažnom zastavom.