HAVANA – Pokojni kubanski lider Fidel Kastro jednom je slavodobitno izjavio „Kuba je najsigurnija država u svijetu“. Izgleda da se stvari mijenjaju.
U pogledu niske stope nasilnog kriminala na ostrvu i male količine oružja koje cirkuliše među civilnim stanovništvom, njegova izjava je imala uporište u realnosti.
Njegovi kritičari su, naravno, odgovorili da je niska stopa kriminala postignuta zastrašivanjem, da je Kastrova Kuba bila i još uvijek jeste policijska država, koja nije dopuštala kritiku komunističkih vlasti i koja je grubo kršila ljudska prava svojih protivnika.
Međutim, kako prenosi „BBC“, malo ko je mogao da porekne da su ulice Kube tradicionalno bile među najbezbjednijim na američkom kontinentu. Ipak, Samanti Gonzales danas ne izgleda kao da živi u najbezbjednijoj zemlji na svijetu.
Njen mlađi brat, ambiciozni muzički producent po imenu Jan Franko, ubijen je prije dva mjeseca u očiglednom sukobu u vezi sa bandama. Franko je imao 19 godina kada je dva puta uboden nožem u grudi ispred muzičkog studija u siromašnoj havanskoj četvrti Kajo Hueso. On je žrtva svađe koja se pretvorila u tragediju kada je neko potegao nož.
„Još uvijek ne razumijem šta se dogodilo“, kaže Samanta (20) pokušavajući da obuzda bol dok lista fotografije svoga brata na mobilnom telefonu.
Dodala je:
„On je bio svjetlost naše porodice“, dodaje Samanta, koja ima jednogodišnjeg sina.
Njen brat Franko jedan je od mnogih mladih ljudi koji su nastradali na ulici posljednjih mjeseci.
„Mnogo je ubijenih ove godine. Nasilje izmiče kontroli. Radi se o bandama koje se međusobno napadaju. Odatle dolazi najviše ubistava i nasilja. Razmirice rješavaju noževima i mačetama. Više niko ne koristi pesnice u tuči. Samo noževi, mačete i pištolji. To ne razumijem“, navodi Samanta.
Nasilje se pogoršalo na ulicama kubanskih gradova nakon što se pojavila nova droga „el kumiko“ – jeftina hemikalija kojoj je kanabis baza. Vrlo je popularna među mladima.
„Miami herald“ je ranije objavio poražavajuće statističke podatke u kojima se navodi da je čak 61 odsto žitelja Kube, koja ima oko 11 miliona stanovnika, bilo žrtva neke vrste kriminala tokom 2022. godine, a da je samo njih 14.6 odsto slučaj prijavilo policiji.
Tokom prošle godine na Kubi je zabilježeno 89 slučajeva femicida, što je gotovo tri puta više nego 2020. Broj ubistava na Kubi je od 2016. do 2021. skočio za 131 odsto, što je posljedica sve veće ekonomske krize. Broj stanovnika je usljed ekonomske migracije opao za čak deset odsto u periodu od 2022. do 2023.
Prema zvaničnim podacima tokom 2023. godine kubanska policija je uhapsila 1.440 osoba povezanih sa drogom, među kojima je 16 stranih državljana. Zaplijenjeno je ukupno dvije tone narkotika.
Vlasti po običaju za većinu problema okrivljuje starog neprijatelja – Sjedinjene Države, zbog sve više sintetičkih droga kao i zbog ekonomskih sankcija koje su decenijama na snazi, a zbog kojih su se neki kubanci okrenuli kriminalu.
Marisela Sosa Ravelo, potpredsjednica Vrhovnog suda Kube u rijetkoj izjavi za strane medije, rekla je za „BBC“, da je problem nasilja i kriminala „prenaduvan na društvenim mrežama“. Ona odbacuje tvrdnje da većina krivičnih djela ostaje neprijavljena uslijed malog povjerenja građana u policiju.
„Za svojih 30 godina koliko sam sudija, sigurna sam da kubanski narod i dalje ima povjerenja u svoje vlasti. Na Kubi policija ima veliki uspjeh u rješavanju krivičnih djela. Kod nas niko ne uzima zkaon u svoje ruke, kao što se to dešava u Latinskoj Americi i drugim dijelovima svijeta. To potvrđuje da narod ima povjerenja u pravosudni sistem“, rekla je ona, a prenosi „Telegraf„.
