Institut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je svoj godišnji Globalni indeks mira, sveobuhvatnu analizu koja rangira 163 zemlje širom sveta prema nivou njihove bezbednosti.
Izveštaj se zasniva na 23 različita indikatora kako bi se stvorila što tačnija slika stanja mira u svetu.
Među ključnim faktorima koji se uzimaju u obzir prilikom kreiranja indeksa su broj smrtnih slučajeva uzrokovanih unutrašnjim sukobima, učestalost nasilnih demonstracija, opšta percepcija kriminala u društvu i uticaj terorizma na svakodnevni život.
Najnebezbednije zemlje u 2025. godini
Prema najnovijim podacima Globalnog indeksa mira za 2025. godinu, Rusija je proglašena najnebezbednijom zemljom na svetu. Slede je Ukrajina i Sudan, zemlje koje su takođe pogođene značajnim sukobima i nestabilnošću.
Prema izveštaju Globalnog indeksa mira za 2025. godinu, nivo globalnog mira je ponovo opao – za 0,36 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Ovo je 13. pogoršanje u proteklih 17 godina, a globalno, 87 zemalja je postalo manje mirno, dok se 74 poboljšalo.
Island ostaje najmirnija zemlja na svetu, ispred Irske, Austrije, Novog Zelanda i Švajcarske. Zapadna i Centralna Evropa ostaju najmirniji region, dok Bliski istok i Severna Afrika (MENA) ostaju najnestabilniji.
Sukobi prelaze granice i svet se fragmentira
Dalje, izveštaj upozorava na „internacionalizaciju sukoba“ – čak 78 zemalja učestvuje u oružanim sukobima van sopstvenih granica. Ovaj fenomen je povezan sa rastućim geopolitičkim rivalstvima, jačanjem srednjih sila i opadanjem globalne saradnje.
Broj zemalja koje imaju „značajan uticaj“ u drugim zemljama povećao se na 34, u poređenju sa samo šest u 1970-im. Svet, kako se navodi, ulazi u „doba globalne fragmentacije moći“, obeležene rivalstvom između SAD i Kine i rastom regionalnih centara moći.
Militarizacija ponovo u porastu
Trend smanjenja militarizacije, koji je trajao skoro dve decenije, sada je obrnut – 106 zemalja je pogoršalo svoje rezultate u ovoj oblasti. Vojni rashodi čine više od 74% globalnih troškova povezanih sa nasiljem, dok su ulaganja u mirovne operacije i izgradnju mira pala na samo 0,52% vojnog budžeta. Broj mirovnjaka je smanjen za 42% za deset godina, dok je broj aktivnih sukoba nastavio da raste.

