Evropske zemlje nude Sjedinjenim Državama mogućnost da rasporede američke borbene avione u Rumuniji kao deo bezbednosnih garancija za Ukrajinu.
Predsednik SAD Donald Tramp je obećao vazdušnu podršku koaliciji voljnih, a evropski vojni lideri su počeli da razgovaraju o detaljima sa svojim američkim kolegama, prenosi Tajms.
Načelnik Združenog generalštaba američkih oružanih snaga general Den Kejn u sredu je bio domaćin visokim generalima iz Velike Britanije, Nemačke, Francuske, Finske i Italije.
Evropski vojni zvaničnici su predložili stacioniranje američkih lovaca F-35 u Rumuniji, gde NATO gradi svoju najveću vazduhoplovnu bazu u Evropi, kako bi odvratili Rusiju od ponovne invazije nakon što je dogovoren mir u Ukrajini.
Rumunija, gde su američki avioni bili bazirani tokom rata u Iraku i odakle avioni NATO-a patroliraju Crnim morem, smatra se najverovatnijom lokacijom za američke borbene avione F-35.
Takođe, traže da se SAD obavežu da će snabdevati Ukrajinu protivvazdušnim raketama Patriot i NASAMS kao zaštitu od mogućih ruskih udara, kao i dozvolu za letenje špijunskih aviona iznad Crnog mora.
Britansko Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo (RAF) vrši izviđačke letove iznad Crnog mora od početka rata, ali koriste Boingove avione, tako da Britancima treba dozvola SAD da nastave takve misije nakon završetka borbi.
Britanija je takođe spremna da pošalje lovce Tajfun i brigadu od 3.000-5.000 vojnika u zapadnu Ukrajinu radi obuke ukrajinske vojske.
Francuska, Kanada i Australija takođe obećale da će poslati trupe u zapadnu Ukrajinu.
Iako je navodno oko 10 zemalja spremno da doprinese vojnicima mirovnim snagama, mnoge evropske zemlje imaju problema i političke i administrativne prirode, piše britanski list.
Nemački Bundesver je poslednjih godina smanjio broj osoblja, da zvaničnici te zemlje sumnjaju da li će moći da pronadju potreban broj vojnika za slanje u Ukrajinu, piše Tajms.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens izjavio je da Evropa mora da snosi „lavovski deo“ troškova za bezbednosne garancije Ukrajini.
„Ne mislim da bismo mi trebalo da nosimo glavni teret… Predsednik očekuje da Evropa bude glavni nosilac. To je njihov kontinent, njihova bezbednost“, naveo je on.
NATO već sprovodi misije nad Crnim morem iz vazduhoplovne baze „Mihail Kolganičeanu“ u Rumuniji, koja je korišćena i tokom rata u Iraku.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija i Kina treba da imaju pravo veta na zapadnu vojnu podršku Ukrajini.
On je NATO pregovore o bezbednosnim garancijama nazvao „putem koji nigde ne vodi“.