Čini se da su jezik i nacionalna pripadnost i dalje osetljive i duboko emotivne teme na Balkanu.
Na društvenim mrežama pojavila se zanimljiva infografika pod nazivom „Jezička struktura Balkana 2020 (maternji govornici)“, koja prikazuje broj govornika jezika na Balkanu.
Sadržaj je pokrenuo lavinu reakcija, naročito zbog činjenice da su pojedini jezici osporeni, a neki, kako korisnici tvrde, izostavljeni.
Prema prikazanim podacima, najrasprostranjeniji jezici na Balkanu po broju maternjih govornika su:
Nema crnogorskog jezika
Odsustvo crnogorskog jezika na ovoj listi izazvalo je niz reakcija pojedinih korisnika.
Crna Gora je 2007. godine uvela crnogorski kao službeni jezik, ali ga kreatori infografika nisu tretirali kao zaseban jezik.
Prema mišljenju lingvista, crnogorski se svrstava u štokavsku grupu jezika, zajedno sa srpskim, hrvatskim i bosanskim.
To bi moglo biti razlog što je prikazan „pod“ srpskim, iako za neke korisnike to nije prihvatljivo sa identitetskog aspekta.
Jedan jezik, tri imena?
Lingvistički gledano, srpski, hrvatski i bosanski jezik su međusobno razumljivi i mogu se posmatrati kao varijante jednog jezika.
Ukoliko se posmatraju kao varijante jednog jezika, ukupan broj govornika iznosi oko 13,7 do 14,4 miliona.
Time ovaj jezički prostor postaje jedan od najzastupljenijih na Balkanu – odmah iza rumunskog, turskog i grčkog.
Najviše reakcija u komentarima izazvao je makedonski jezik.
Pojedini korisnici iz Bugarske, Grčke i Srbije isticali su da makedonski „ne postoji“ kao zaseban jezik, već da je reč o dijalektu bugarskog, srpskog ili, kako neki tvrde, „vestački stvoren jezik“.
Makedonski je službeni jezik Severne Makedonije, ima svoj pravopis, standard, azbuku i normu, a koristi se i kao manjinski jezik u više zemalja.
Broj govornika procenjuje se na oko 1,6 miliona.
Negiranje njegovog postojanja više je političko nego lingvističko pitanje.
Infografik koji je naizgled samo vizuelni prikaz broja govornika jezika na Balkanu zapravo je otvorio važna pitanja o jeziku i identitetu u regionu.
I dok se brojke za većinu jezika podudaraju s procenama lingvista, reakcije na ovaj infografik, svedoče koliko su jezik i nacionalna pripadnost i dalje osetljive i duboko emotivne teme na Balkanu.
