Da li imamo prava da svom potomstvu ostavimo razoreno zemljište i zagađenu vodu, zemlju i vazduh? Da li rudarstvo može biti „zeleno i održivo“? Šta znače istraživanja i eksploatacija litijuma za naša prirodna dobra – vode, zemljište, i vazduh?
Da li jedan rudnik može da donese prosperitet i ekonomski razvoj? Ako može – kome ga donosi? Da li postoji bolji način razvoja regiona Majevice od rudarenja litijuma, koji neće podrazumijevati ugrožavanje stanovništva Lopara, susjednih opština i cjelokupnog sjeveroistoka Republike Srpske, odnosno, Bosne i Hercegovine? Kako građani mogu učestvovati u razvoju vlastitih zajednica, ali čuvajući zdravlje, prirodna dobra, tradiciju i kulturnu baštinu, umjesto razaranja, raseljavanja i zagađenja koje nosi rudarenje?
Ovo su samo neka od pitanja na koja je tražen odgovor na današnjoj javnoj tribini održanoj u Bijeljini o opasnostima po prirodu, ekonomiju i, na kraju krajeva, opstanak stanovništva u slučaju da se ostvare planovi o otvaranju rudnika litijuma na Majevici i susjednim planinskim područjima. U diskusiji su učestvovali stručnjaci, javni radnici i građani koji su ovoj temi govorili sa stanovišta ekologije, biologije, prava, ekonomije, politike…
Organizator je bilo Ekološko udruženje „Eko-put“ u saradnji sa Gradskom upravom Grada Bijeljina.
– Cilj ove tribine je da skrenemo pažnju javnosti na opasnosti od takozvanog „zelenog rudarenja“ koje je u planu u našoj neposrednoj blizini. Bijeljina je u neposrednoj blizini projekta „Lopare“ na Majevici, odakle nam, kao plodnoj ravnici i izvorištu hrane, prijeti velika opasnost – pojasnila je predsjednik „Eko-puta“ Snežana Jagodić Vujić.
U uvodnom dijelu tribine govorili su učesnici iz Beograda – prof. dr Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, prof. dr Ratko Ristić sa Šumarskog fakulteta i advokat Sreten Đorđević koji se bavi pravnim aspektom zaštite životne sredine, a o svojim iskustvima i načinima borbe govorili su ekološki aktivisti – Dragana Ristić iz Lopara koja predvodi neformalnu grupu građana „Ne rudniku litijuma u Loparama“, Zoran Poljašević iz „Ozrenskog studenca“ i Tihomir Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
– Ova kampanja je usmjerena, prije svega, prema donosiocima odluka na republičkim nivoima vlasti. Želimo da poručimo vlastima da građani imaju pravo da utiču na donošenje odluka o pravcu razvoja naše zemlje, a to svakako nije put zagađenja i raseljavanja, nego put daljeg napretka i razvoja čitave regije – istakla je Snežana Jagodić Vujić.
Na tribini se obratio i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je poručio da je bitno da građani budu upoznati sa situacijom i svim potencijalnim opasnostima od eksploatacije litijuma i drugih ruda na teritoriji Majevice, kao i da je dobro što su o tome govorili stručnjaci iz ove oblasti. On je izrazio i razočaranje odnosom pojedinih visokoškolskih ustanova prema ovom problemu.
– Banjalučki Tehnološki fakultet je odgovorio da njegovi profesori nisu zainteresovani za učešće na tribini, a Tehnološki fakultet u Zvorniku i banjalučki Šumarski i Prirodno-matematički fakultet nisu se udostojili ni da odgovore na poziv. Iako se rudarenje ne planira u Semberiji, negativne posljedice bi se sigurno prelile ovdje i zato smo zahvalni našim današnjim gostima koji su sa nama podijelili svoje znanje i relevantne informacije – rekao je gradonačelnik Petrović.
Prvi čovjek Bijeljine je bio jasan u stavu da se ne smije dopustiti uništavanje životne sredine, uključujući podzemne vode, površinu zemlje i vazduh i, generalno, ugrožavanje flore i faune, jer interes ekonomije ne smije biti važniji od zdravlja ljudi.
– Grad Bijeljina je odbio sve zahtjeve za izdavanje saglasnosti za detaljna geološka istraživanja na području Bijeljine i u tome ostajemo dosljedni. Nastavićemo da vodimo neprestane aktivnosti koje će uključivati cjelokupnu društvenu zajednicu, kako bismo ovoj i narednim generacijama omogućili opstanak na našem prostoru. Imamo brojna istraživanja koja jasno dokazuju da su brojna oboljenja kod ljudi, životinja i biljaka posljedica rudarenja litijuma i drugih ruda. Tu smo da argumentovano diskutujemo i da se zajedno izborimo za zdravu životnu sredinu, ali i život u cjelini na ovom području. Zato moramo sačuvati našu Majevicu od ljudi koji ne prezaju da je unište radi profita od kojeg će, što je ironično, najmanji dio ostati na Majevici – jasno je poručio Petrović.
