U periodu januar – mart 2024. godine ukupna spoljnotrgovinska razmjena iznosila je 556,5 milona KM, a u istom periodu prošle godine 573,1 KM, što je smanjenje od 2,9 odsto.
Izvoz na regiji koju pokriva PPK Bijeljina je porastao za 0,64 odsto.
Pozitivne stope rasta ostvarili su: Bijeljina, Bratunac, Donji Žabar, Milići, Pelagićevo i Vlasenica, dok su Lopare, Osmaci, Srebrenica, Šekovići, Ugljevik i Zvornik imali negativne stope rasta.
Izvoz grada Bijeljina povećan je za 11,5 miliona KM i pokazuje da privrednici uprkos smanjenju stope rasta fizičkog obima proizvodnje, nestabilnom tržištu i smanjenju tražnje uspijevaju da plasiraju svoje proizvode na tržište EU, kao našeg najvećeg spoljnotrgovniskog partnera.
U Njemačku je izvezena roba u vrijednosti od 37,8 miliona KM, a poslije Njemačke, najviše robe je izvezeno u Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku.
Rezultati spoljnotrgovinske razmjene regije PPK Bijeljina znatno su bolji nego na nivou RS.
U Srpskoj je u ovom periodu došlo do smanjenja izvoza od 12,8 odsto, dok je u regiji PPK Bijeljina izvoz veći za 1,5 milona KM, odnosno 0,64 odsto nego prošle godine.
Bilježi se i trend rasta u odnosu na isti period 2022/2023 godine kada je regija PPK Bijeljina imala negativne stope, odnosno smanjenje izvoza od 1,15 odsto.
Uvoz u 2024. godini smanjen je za 18,13 miliona KM, odnosno za 5,38 odsto u odnosu na prošlu godinu na nivou regije PPK Bijeljina.
Povećanje uvoza bilježe Bijeljina, Bratunac, Milići, Osmaci, Pelagićevo, dok smanjen uvoz imaju Donji Žabar, Lopare, Srebrenica, Šekovići, Ugljevik, Vlasenica i Zvornik.
U očekivanju da će se okolnosti na svjetskom tržištu promijeniti, a domaća privredna društva obezbijediti konkurentne proizvode koje će izvoziti i približiti se ovom procentu rasta, značajno je spomenuti da je 2022. godine izvoz regije Bijeljina bio veći za 39,89 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Imajući u vidu sve navedene pokazatelje, vidno je da smanjenje izvoza dovodi do smanjenja prihoda privrednih društava, zbog čega će privrednici biti prinuđeni da racionalizuju proizvodnju što će dovesti do smanjenja broja zaposlenih.
Na ovo ukazuje i smanjenje broja zaposlenih za 5 odsto na niovu RS za prva tri mjeseca tekuće godine.
Da bi se smanjili efekti negativnih rezultata izvoza prije svega, potrebno je raditi na povećanju konkurentonosti domaćih proizvoda na inostranom tržištu, diverzifikaciji izvoznih proizvoda, posebno proizvoda sa većom dodatnom vrijednošću, razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji, ulaganju u obrazovanje, kao i na sveukupnom poboljšanju privrednog ambijenta za domaće ulagače i privlačenje stranih ulagača u RS i regiju Bijeljina.
Da bi se ovo ostvarilo, potrebna je sinergija svih nivoa vlasti, počevši od Vlade koja bi trebalo da obezbijedi značajnija podsticajna sredstava za ulaganje u nove tehnologije i tehnološki napredak, preko lokalnih vlasti koje treba da obezbijede uslove sa povoljnim poslovnim okruženjem za rad privrednih društava, do Privredne komore kao faktora koji radi na ujedinjavanju svih gorenavedenih institucija vlasti.
