Zaštita poljoprivredne proizvodnje, uspostavljanje sistema robnih rezervi, sprečavanje zloupotreba u ostvarivanju podsticaja u agraru, bile su teme sastanka predstavnika poljoprivrednih udruženja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i lokalne zajednice, koji je danas održan u Bijeljini.
Semberski poljoprivrednici istakli su neke od problema sa kojima se suočavaju. Ratari su upozorili na nisku cijenu ovogodišnjeg roda pšenice.
Predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da je nedopustivo da je pšenica otkupljivana po cijeni od 35, 36 pfeninga po kilogramu, dok je isplativa cijena koštanja morala biti 43 pfeninga.
„Primjenili smo agrotehničke mjere, postigli dobre i kvalitetne prinose a onda prodali pšenicu budzašto. Ove godine nećemo ući u proizvodnju dok se resorno ministarstvo i Vlada Srpske ne izjasne o otkupu i parametrima pšenice koje moramo ispoštovati. Cijena hljeba se ne snižava, pa svi zarađuju osim nas, ratara koji krpimo kraj s krajem. Ako se ovako nastavi, sela će nam ostati prazna, a oranice zarasti u korov“, kaže Bakajlić.
Zabrinuti su i proizvođači povrća.
Predsjednik Udruženja povrtara „Sunce“ Drago Tomić iz Crnjelova ističe da su klimatske promjene i nelojalna konkurencija najveći problem.
„Naše povrće u prodaju stiže na puno tržište. Jer imamo uvoznu robu 12 mjeseci u godini. Onda se borimo da ovo što proizvedemo i prodamo pa dajemo u bescjenje“, kaže Tomić.
„Razmatraćemo sve što naši poljoprivredni proizvođači smatraju da treba promijeniti kroz naš Pravilnik o uslovima i načinu ostavrivanja novčanih podsticaja ili kapitalnim investicijama, kako bi pronašli najbolja rješenja”, kaže Lalić.
Zbog afričke kuge u Semberiji uništeno je više od 40.000 svinja. Grad Bijeljina mora osnovati stočno groblje na kojem će se bezbjedno zbrinjavaju životinjski leševi.
Pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo Negoslav Lukić podsjeća da u Bijeljini postoji više od 15 subjekata koji se bave klanjem životinja i koji ne znaju gdje da odlažu animalni otpad, odnosno klaoničke konfiskate.
„To je problem koji moramo riješiti kako bismo izbjegli svaku mogućnost izbijanja i širenja eventualne zaraze“, kaže Lukić.
Sistem funkcionisanja robnih rezervi se mora uspostaviti kako bi se smanjili udari na tržište.
Neophodno je i spriječiti potencijalne zloupotrebe u ostvarivanju podsticaja kroz pojačanu kontrolu svih koji ih ostavruju i prijavljuju sjetvene površine, smatra i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Problemi koji prate agrarni sektor biće tema i narednog sastanka poljoprivrednih proizvođača i nadležnih koji će biti održan 19. avgusta u Bijeljini.
Iz lokalne uprave Bijeljina kažu da će poziv uputiti resornom ministru poljoprivrede, predstavnicima drugih ministarstava i inspekcija. Ovakvi sastanci, kažu, mogu doprinijeti unapređenju agrarnog sektora i pomoći u rješavanju problema poljoprivrednika.
