Na debati o pitanju kašnjenja isplata i visini subvencija za boravak djece u privatnim vrtićima, koja je sinoć održana u Galeriji Centra za kulturu „Semberija“ u Bijeljini zaključeno je da do sljedeće sjednice Skupštine grada, koja se očekuje za 20-tak dana, bude formirana grupa roditelja koja će na toj sjednici iznijeti zvaničan zahtjev gradonačelniku za relokaciju budžetskih sredstava kako bi bile isplaćene subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima.
Sa ove debate svi odbornici Skupštine grada pozvani su da u navedenom periodu jedinstveno rade na rješenju ovog problema u interesu roditelja, a roditelji pozvani da rade na jedinstvu tekstu tužbe, ukoliko ne budu imali pozitivan odgovor.
Jedan od prisutnih roditelja istakao je da smatra da je tužba najsigurniji put da roditelji dobiju sredstva od subvencija koja im pripadaju, kao i da se relokacija budžetskih sredstava može izvršiti prije rebalansa budžeta, koji je, kako je navela predsjednica Skupštine grada Željana Arsenović, u pripremi za narednu sjednicu, koja će najvjerovatnije biti održana krajem avgusta ili početkom septembra, kada se svi odbornici vrate sa godišnjih odmora.
Arsenovićeva je navela da je potrebno relocirati 763.000 KM koliko nedostaje sredstava za isplatu 40 odsto subvencija, odnosno oko 150 KM, prema odluci o subvencijama koja je na snazi.
Tokom rasprave, većina prisutnih roditelja, uz isticanje da nisu pripadnici nijedne stranke, ocijenila je sramnim što se na skup nije odazvao gradonačelnik Ljubiša Petrović, kod koga je, kako su opisali, „i nož i pogača“, i odlučuje koliko će sredstava za šta izdvojiti, te da je bespredmetno da bilo šta diskutuju ukoliko i on nije prisutan da direkto roditeljima objasni zašto u ovoj godini apsolutno ništa nije isplaćeno od subvencija.
Jedan od roditelja koji je prisustvovao i prethodnom sastanku sa gradonačelnikom, Saša Milić, naveo je da je gradonačelnik rekao da će subvencije koje kasne, biti isplaćene, 2 rate u oktobru, 2 u novembru, pa u decembru, a ostale do februara naredne godine.
„Mislim da je to bilo obećanje ludom radovanje, trenutno sredstava nema. I ja se pridružujem predlogu da odbornik Danijel Perić, kao neko ko je najviše u problematici, da uloži amandman i da se `iscijede` i realociraju sredstva kao što se kroz radnu grupu `iscijedilo` dodatnih oko 900.000 KM. Vi predložite odakle, a sram bilo svakoga ko ne bude podržao“, rekao je Milić.
Gordan Papović, jedan od roditelja organizatora debate, ukazao je da među roditeljima 1.411 djece koja pohađaju privatne vrtiće, ima mnogo pravnika, i da grad sleduje tužba, te prinudne naplate.
„Vjerujte mi, ako dođe do kolektivne tužbe, ako nas političari ne posvađaju, ta tužba ima prioritet, i do kraja godine očekujte blokadu računa grada“, naveo je Papović.
Na debati je postavljeno i pitanje kako povećanje subvencija sa 20 na 30 odsto, koje je odobrio gradonačelnik Petrović, tada nije bio neustavno, a sada je neustavno povećanje sa 30 na 40 osto, kako tvrdi i najavljuje obraćanje Ustavnom sudu.
Odbornik Republičke stranke Srpske /RSS/ Danijel Perić ocijenio je na debati da u Gradu Bijeljina za sve ima novca, osim za subvenciju boravka djece u privatnim vrtićima, te da saga oko isplate subvencija traje sedam mjeseci, što je jadno i bijedno.
„Svima su usta puna djece, a realizacija je nula. Od 2021. godine i uvođenja subvencije svi su se dičili i ponosili njom, a sad kad je nekome palo napamet da se smanji subvencija, daj da tu subvenciju smanje na kraju odbornici. Oni su ionako za sve krivi u ovom gradu“, rekao je Perić.
On je istakao da se kontinuirano vrši pritisak na roditelje da pristanu da sami sebi smanje subvencije, a da je stav „daj bilo šta“ najveći poraz svih roditelja.
Perić je podsjetio da je budžet grada narodnih 84 miliona KM, te da je potrebna zajednička borba roditelja i predstavnika političkih partija, odnosno odbornika u Skupštini grada za ono što im pripada.
„Cilj subvencije jeste da izjednači cijenu privatnih i državnih vrtića. Kad si dijete, niko ne može da te ubijedi da je nešto nemoguće, a kad odrasteš, onda te je teško ubijediti da je nešto moguće. Ako ima novca za držanje kupusa, reprezentacije i ostale nepotrebne manifestcije, mora biti novca i za najmlađe“, naveo je Perić.
On je podsjetio da je odluka od 40 odsto i dalje na snazi, kao i postojeći budžetski okvir i ne postoji nijedan izgovor zašto Grad nije isplatio ove subvencije u prvih par mjeseci 2025. godine.
„Bijeljina je grad kojem formalno ništa ne fali! Osim što mu, realno, fali sve“, poručio je Perić.
Jedan od prijedloga na debati bio je i da će 1.411 djece iz privatnih vrtića dovesti u Gradsku upravu Bijeljine da ih čuva višak zaposlenih, čije se plate, kako su naveli, isplaćuju mimo budžetskog okvira, u kojem nedostaje novca za subvencije.
Bivši odbornik Aleksandar Đurđević upozorio je da bilo koja odluka ne može da se primjenjuje retroaktivno, te pozvao Gradsku upravu Bijeljine da poštuje važeću za koju postoji i budžetski okvir.
„Gradonačelnik troši koliko i za šta hoće, potpuno izvan budžeta, imali smo prekoračenje budžetskog okvira od 19,2 miliona KM, od toga 9,1 miliona za plate zaposlenih, ovo je cirkus i predstava, jer potrošene su desetine miliona KM mimo budžetskog okvira, a nema para za djecu”, istakao je Đurđević.
Roditelj Vlado Radulović rekao je da u Bijeljini postoje liste čekanja čak i za privatne vrtiće i pozvao gradsku vlast da ovu temu ne koristi da bi ucjenjivala svoje građane.
“Pošto Vlada Republike Srpske plaća udžbenike za svu djecu, Bijeljini ostaje milion KM namijenjenih za to da prebaci za subvencije roditeljima djece u privatnim vrtićima. Ako dogovora nema, drugo rješenje je da tužimo”, smatra on.
Odbornik Tatjana Pantić smatra da je potrebno raditi na tome da se izgradi novi vrtić, na placu starog buvljaka, te ukazala da privatni vrtići mogu podizati cijene kako oni žele i da gradski budžet to ne može pratiti podizanjem subvenija, a da rješenja treba tražiti u postojećim okvirima.
Grad Bijeljina sedam mjeseci nije isplatio subvencije roditeljima više od 1.400 djece koja pohađaju privatne vrtiće, a cijena boravka u predškolskim ustanovama od prošlog septembra porasla je za 60 do 120 KM, u zavisnosti od ustanove.
