Izgradnja autoputa koji treba prvi put na taj način da približi Banjaluku i Beograd je nacionalni interes Srpske, a prema tvrdnjama nadležnih jedina nepoznanica je i dalje sudbina trase kroz Brčko distrikt. Međutim, najnovije informacije ukazuju na to da bi i na tu enigmu ili njene ključne dijelove uskoro trebalo da bude stavljena tačka.
Trasa kroz distrikt je planirana kao jedan od sastavnih dijelova budućeg autoputa, projekta zamišljenog u obliku prstena, koji će jednim krakom povezati Beograd i Sarajevo i to preko novog mosta na Rači, koji je pri kraju i čiju je izgradnju u potpunosti finansirala Republika Srbija.
U BiH, s druge strane, od početka ima više problema i zastoja, posebno u FBiH, dok je Srpska ubrzala pripreme za gradnju autoputa koji će kroz nekoliko godina Srpsku, preko Posavine i Semberije, povezati sa Srbijom. Dio kroz Brčko je važan za Srpsku da bi spojio autoput od Rače i Bijeljine ka Banjaluci, ali značajna je i trasa Rača – Bijeljina – Tuzla i dalje prema Zavidovićima, Žepču i na kraju Sarajevu, ali se godinama već čeka odluka o putanji koja će biti nacrtana kroz distrikt u koji su uprste sve oči.
Da je izgradnja autoputa od Banjaluke do Beograda strateški nacionalni interes Srpske, navode u Javnom preduzeću „Autoputevi Republike Srpske“, tvrdeći da se aktivno radi na njegovoj realizaciji. Projekat, naime, čine tri dionice i to Rača – Bijeljina, Bijeljina – Brčko i Vukosavlje – Brčko.
Ono što je ostalo, ističu, jeste definisanje trase budućeg autoputa koja bi vodila teritorijom Brčko distrikta.
Koridori budućih autoputeva i strateške linijske infrastrukture se, podsjetili su, prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, planiraju kroz izradu prostornih planova Srpske, FBiH i Brčko distrikta.
– Brčko, prema našim informacijama, priprema izmjene Prostornog plana, poslije čega će biti jasnije koje su to predviđene trase budućih autoputeva. Postojećim dokumentima predviđena su dva pravca i to jedan na pravcu istok-zapad, kao dio autoputa Beograd – Banjaluka, dok je drugi na pravcu sjever-jug, kao dio autoputa Orašje – Tuzla – poručili su oni.
Kontaktne tačke na granici sa Brčko distriktom nisu, dodaju, sporne.
– Na zapadu kontaktna tačka je završetak trase Vukosavlje – Brčko, a na istoku je to početna tačka trase Brčko – Bijeljina – kažu u tom republičkom preduzeću.
Za Srpsku je prihvatljivo svako rješenje koje prihvate organi distrikta.
– Najbitnije da se autoput Beograd – Banjaluka, odnosno Beograd – Sarajevo kroz Brčko distrikt nastavi u kontinuitetu i da nema prekida, kako Brčko ne bi ostalo jedina dionica, kroz koju neće proći autoput – kategorični su u „Autoputevima“.
Sličan odgovor je stigao i iz Javnog preduzeća „Autoceste FBiH“. Ističu da sa kolegama iz „Autoputeva Srpske“ imaju dobru i profesionalnu saradnju na svim projektima izgradnje mreže autoputeva u BiH.
– Ključno je da distrikt što prije usvoji prostorni plan, koji predstavlja neophodan preduslov za definisanje, usvajanje i projektovanje trase. Bez postojanja tih strateških dokumenata nije moguće pristupiti konkretnoj realizaciji bilo koje dionice na teritoriji distrikta – poručili su za „Glas“ iz tog preduzeća sa sjedištem u Mostaru.
Odgovor prozvanih
U Brčko distriktu je, naime, Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj imenovan kao nosilac izrade izmjena i dopuna Prostornog plana 2007 – 2017. godina sa smjernicama za izradu i to trase autoputa sa kracima Orašje – Tuzla, Banjaluka – Bijeljina, novog prekograničnog mosta na Savi i lokacije Centra za upravljanje otpadom.
Zavod je, navode u odgovoru na pitanja „Glasa“, koje je potpisao zamjenik direktora Zavoda Anto Ilić, izvršio usaglašavanje i sa „Autoputevima Srpske“ i „Autocestama FBiH“ sprovedena je kompletna procedura izrade koja je podrazumijevala stručnu i javnu raspravu na nacrt i prijedlog plana te je kao takav dokument i prihvaćen od strane Odjeljenja za prostorno uređenje i imovinsko-pravne poslove.
– Zavod je time završio svoje obaveze na izradi dokumenta. Dalja procedura, koja podrazumijeva odobrenje Vlade i usvajanje na sjednici Skupštine nije sprovedena – istakao je Ilić.
Prilikom izrade dokumenta analizirano je nekoliko varijanti trase, a na osnovu usaglašavanja odabrana najoptimalnija.
– Ulazne tačke definisane su usaglašavanjem sa prostorno-planskom dokumentacijom entiteta pa je od strane Banjaluke, iz pravca Lončara ta tačka u KO Marković polje, iz pravca Orašja u KO Krepšić, iz pravca Tuzle u KO Maoča (Islamova) iz pravca Bijeljine u KO Popovo polje. Dužina pravca bi bila oko 33,5 kilometara, odnosno pravca Banjaluka – Bijeljina 33,5 i pravca Orašje – Tuzla 30 kilometara – potvrđeno je u brčanskom Zavodu, uz navođenje da su sva dalja pitanja izvan njihove nadležnosti.
Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić za „Glas“ je potvrdio da će se nakon ljetne pauze dosta ozbiljnije nego do sada posvetiti pitanju usaglašavanja trasa autoputeva kroz Brčko.
– Na jednom nedavnom, internom sastanku u Brčko distriktu reafirmisali smo politički dogovor koji smo postigli 2023. godine o principima polaganja trasa kroz Brčko. Principi podrazumijevaju da nema zajedničke dionice iz pravca Banjaluke prema Bijeljini i autoputa iz pravca Tuzle ka Orašju i da će se te dvije trase ukrštati u jednoj tački. I to nas na određeni način usmjerava ka postizanju trećeg, kompromisnog rješenja – rekao je Milić, uz podsjećanje da je dogovoreno da obilaznica oko Brčko distrikta ostane zasebna saobraćajnica, odnosno da ne dolazi u obzir da trasa ide kroz nju.
Navodi da je nedavno o svemu obavijestio predsjednika Republike Srpske, ali i dodao da je uputio pismo federalnom premijeru Nerminu Nikšiću u kojem je zatražio i da se sastane sa njim.
– Prostorni plan koji pokušavamo da usaglasimo i koji radi IG Banjaluka u ovom trenutku ne sadrži samo i te kako važne trase autoputa, nego tu treba ucrtati trasu gasovoda iz pravca Hrvatske ka FBiH, lokaciju novog mosta i graničnog prelaza. Niz stvari je pred nama i zaista se nadam da ćemo se svi zajednički poslije ovih godišnjih odmora posvetiti tome, jer nema više prostora za odgađanje – zaključio je Milić.
Dionice kroz Srpsku prema Srbiji
(dužina u kilometrima)
Vukosavlje – Brčko 33
Brčko – Bijeljina 17
Bijeljina – Rača 20
Spona
O trasi budućeg autoputa kroz Brčko razgovarano je krajem prošlog mjeseca u Palati Republike. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik o tome je diskutovao sa gradonačelnikom Brčko distrikta BiH Sinišom Milićem, šefom Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu u tamošnjoj Vladi Srđanom Blažićem i šefom poslaničkog kluba u Skupštini distrikta BiH Ljubišom Lukićem.
Srpska, kako je tada poručeno, ostaje posvećena izgradnji infrastrukture i povezanosti Banjaluke i Beograda, uz naglasak da je usaglašavanje te trase kroz Brčko jedan od najznačajnijih prioriteta.
– Brčko distrikt je zajedničko vlasništvo Republike Srpske i Federacije BiH i spona između Srpske i Brčko distrikta treba da bude još vidljivija – naveo je Dodik poslije sastanka.
