organizaciji tzv. Počasnog blajburškog voda, te pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora (HNS), u Radimlji kod Stoca zakazana je komemoracija “blajburškim žrtvama i Križnog puta hrvatskog naroda”.

Tim povodom reagovao je i Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika.

– Komemoracije žrtvama se nikada ne smiju koristiti za relativizovanje ili umanjivanje zločina koje su počinile nacističke snage i njihovi saveznici tokom Drugog svjetskog rata. Isticanje ustaških i drugih fašističkih simbola je uvredljivo i ne smije biti dopušteno u modernom društvu – poručio je Šmit.

Dodao je i da “govor mržnje i zločini iz mržnje predstavljaju krivična djela, te da su pravda i pomirenje mogući samo ako se prihvati istina”.

– Na taj način ćemo se pobrinuti da žrtve ne budu zaboravljene i da se nepravde više nikada ne ponove – istakao je Šmit.

Inače, austrijske vlasti su zabranile održavanje komemoracija u Blajburgu zbog masovnog isticanja ustaških obilježja i nacističke ikonografije, što je zakonom najstrože sankcionisano u toj zemlji. Nakon toga su organizatori premjestili održavanje komemoracije na zagrebački Mirogoj, a zanimljivo je i to što je 2020. godine u Sarajevu služena “sveta misa za vojnike i civile ubijene u Blajburgu”.

O neskrivenom proustaškom “sentimentu”, koji i dalje postoji kod značajnog dijela političkih predstavnika Hrvata, svjedoči i to da je veliki broj ulica u onim dijelovima BiH u kojima su Hrvati većina, doslovno do prije nekoliko dana, nosio imena najokorjelijih zlikovaca iz vremena nacističke NDH. Ploče sa tim nazivima, sredinom ovog mjeseca, skinute su tek nakon žestokih pritisaka američkog ambasadora u BiH i predstavnika EU.