Kod Tanje godinama donosim moj kišobran sa automatskim rasklapanjem koji mnogo volim, a kojem svake godine ponešto zafali. Ona ga uvek popravi, bilo da su u pitanju unutrašnje žice koje stradaju od vetra ili čičak traka koja se potrošila.  

Kako kaže počela je u vreme kad su joj ćerke bile male, a taj posao je učila uz majku Ljubinku, koja je od 1969. do 2019. punih 50 godina vodila radnju u Višnjićevoj ulici na Dorćolu.   

U toj priči sam praktično od rođenja, jer sam mami stalno nešto pomagala. Ona je pokretač ovog posla, prva se time bavila u našoj porodici. Uz nju sam učila sve o kišobranima, gledala je kako radi i stekla osnove. A ostalo, kako ona voli da kaže, „samo se u radu kaže“, priča Tatjana.

Prema njenim rečima, svako vreme ima nešto svoje, a tako je i sa kišobranima. Nekada su bili drugačiji modeli i delovi, sada je to modernije, ali kao i u svakom poslu, bitno je da se uči i nadograđuje znanje.

Sve što se nalazi na kišobranu može da se popravi, pod uslovom da imam adekvatan deo. Ima mušterija koje žele da im prepravimo stari kišobran i na njemu zamenimo ponešto, kako bi ga i dalje koristili.“

Tatjana popravlja i suncobrane, kako one za baštu i plažu, tako i suncobrane na kolicima za bebe.

Radi samo na modelima sa čeličnim žicama, jer, kako kaže, još uvek nije prešla na novije sa cevima. U poslu joj u poslednje vreme pomaže i suprug, kako konkretno u radionici, tako i sa novim idejama.  

Pitao sam je šta je motiviše da se bavi ovim zanatom u vremenu u kojem ljudi često kupuju jeftine kišobrane kod Kineza i nemaju u svom stilu odevanja adekvatan, kvalitetan kišobran?

„Ćerke su me ubedile da nastavim sa ovim poslom i nakon preseljenja iz Višnjićeve u Balkansku ulicu, 2019. godine. Mama je nekako i opstajala dok je bila na Dorćolu, a ja sada radim isključivo na nagovor dece. Ovo poslovanje je ispod minusa svakog minusa, odnosno degradiranje i posla i nas kao ljudi koji se njime bavimo. Zbog uspomene na mamu, koja je počela ni iz čega, rešila sam da nastavim, pa dokle bude trajalo„, iskrena je Tatjana.

„Ljudi ne veruju da od ovoga ne može da se živi, ja ne mogu ni mesečne režije da platim.“

Izgleda čudno i smešno i zaista jeste i smešno i žalosno da ovaj zanat izumire. Sastavni deo života svakog čoveka je kišobran, on je potreba za kišno vreme, odnosno dodatak garderobi kao što su to kapa i cipele. Ne možete za svaku kišu kupovati nov kineski kišobran. Lepo je imati model po vašoj želji i meri.“

Tatjana ističe da joj dolaze ljudi svih generacija, i da ima i mladih, koji cene reciklažu i žele da poprave svoje kišobrane.

„Nedavno je ušao jedan mladić oduševljen onim šta je video. Nije ni znao da postoji radnja za kišobrane. Iako plaćam iznošenje smeća, kod nas se ništa ne baca, jedino nešto sitno kao što su ostaci od vezivanja žice ili ostaci eksera.Gledamo da iskoristimo svaki deo do maksimuma.“

Jedan koji visi na zidu je japanski model, drugi damski je napravljen pre 70 godina, treći ima nemački mehanizam i dve opcije za sklapanje: kad je mokar i kad je suv.

„Sarađujemo sa pozorištima kad je reč o rekvizitima. A radili smo i kišobrane za seriju „Gospođica Skarlet i Vojvoda“ koja se snimala u Beogradu. Možemo i da preradimo stari kišobran, da mu sve zamenimo, uključujući i platno, i da onda bude ponovo upotrebljiv.“

Prema podacima do kojih smo došli, Tatjana je poslednji kišobrandžija u Srbiji

I ona sama kaže da je većina kolega preminula i da radnji za popravku kišobrana zasigurno nema u Novom Sadu, Nišu, Novom Pazaru, Kragujevcu, odakle joj se javljaju mušterije i šalju joj poštom svoje kišobrane na popravku.

Ima poziva i iz Bosne i Hercegovine i iz Crne Gore, odakle ljudi šalju kišobrane po prijateljima i rodbini koja dolazi u Beograd.    

„Mama ne radi od 2019. godine, od kad smo preselili radnju. Ona je naše zaštitno lice, ljudi je se sećaju i često pitaju za nju. Ipak je 50 godina posvetila ovom zanatu“, rekla je na kraju Priče sa dušom Tatjana Živković.

Adresa u Beogradu na kojoj se nalazi ova radnja je Balkanska 20, a broj telefona 011/2620272.

Autor teksta i fotografija: Nenad Blagojević