Sa svojim često ponavljanim uvjerenjem da Francuzi "trebaju više raditi", Makron je od svog uspona na vlast 2017. uporno insistirao da se penzioni sistem mora racionalizovati.

Ali, nakon što je odustao od svog prvog pokušaja 2020. godine zbog protesta i pandemije kovid-19, 45-godišnji centralista stavio je to pitanje u fokus svoje uspješne kampanje za drugi mandat u aprilu prošle godine.

Osim pojednostavljivanja sistema i uklanjanja privilegija koje uživaju radnici u nekim sektorima privrede, reforma će imati za cilj podizanje starosti za odlazak u penziju sa sadašnjeg nivoa od 62 godine - najvjerovatnije na 64 godine.

"U cjelini, ideja reforme nije podržana u javnosti, iako neki mogu razumjeti da ako živimo duže onda ćemo možda morati duže raditi", rekao je Bruno Kautre, politički stručnjak na univerzitetu Sciences Po u Parizu, prenosi "Trt World".