Zvanični Pariz će nam, kako stvari stoje, biti peti u nizu koji će nam poslati specijalnog izaslanika, koji će se pridružiti Gabrijelu Eskobaru, Manuelu Zaracinu, Miroslavu Lajčaku i Stjuartu Piču, koji predstavljaju SAD, Njemačku, EU i Veliku Britaniju.

Dolazak još jednog međunarodnog izaslanika postavlja nekoliko pitanja, ali prije svih, da li ovo znači da zapadni Balkan, ili u našem slučaju BiH, ne može bez prisustva stranih posmatrača, a mišljenja analitičara su podijeljena.

"Ne možemo bez njih iz prostog razloga što je pažnja na BiH izražena posebno nakon dešavanja u Ukrajini, nakon rata tamo, i s posebnom pažnjom se posmatra na te prilike", smatra Tanja Topić, politička analitičarka.

Ipak, Topićeva navodi da će na imenovanje francuskog izaslanika blagonaklonije gledati srpski predstavnici na Balkanu.

"Prije svega zbog 'tradicionalnog prijateljstva' Srba i Francuza. A znamo da nisu sa velikom pažnjom i podrškom gledali na prethodna imenovanja izaslanika iz Velike Britanije ili SAD. Čini mi se da će se ovo puno bolje prihvatiti u smislu da dolazi iz zemlje koja 'drugačije' pristupa Srbiji, Srbima i uopšte srpskoj politici", kaže Topićeva za "Nezavisne novine".

Srećko Latal, urednik Balkanske istraživačke mreže (BIRN) za BiH, tvrdi da BiH neće imati nikakvu korist od imenovanja francuskog izaslanika.

Jedinu korist, smatra Latal, imaće isključivo Francuska, jer nikada do sada nije imala neki poseban interes ni značajnije prisustvo na ovom prostoru.

"Ako Francuskoj treba specijalni izaslanik, neka ga imenuje. Ali ovdje se šalje poruka da Francuzi onda ne znaju šta se dešava u BiH, pa im treba poseban izaslanik", kaže Latal za "Nezavisne novine".

Da dolazak novog diplomate u region neće ništa promijeniti, saglasan je i prof. dr Enver Kazaz. On kaže da od prisustva više stranih izaslanika, prije svega u Srbiji i BiH, neće zavisiti ostvarenje glavnog cilja ovih država, a to je pristupanje EU.

To, naglašava Kazaz, zavisi isključivo od domaćih političkih predstavnika.

"Pogotovo je to slučaj u BiH i očigledno je da domaće političke elite nisu spremne da realizuju ciljeve prema EU. Nemoguće je da izaslanici zapadnih zemalja mijenjaju domaće političke okolnosti. Umjesto kompromisa i saradnje domaćih političara, mi imamo njihove sukobe, a sve radi homogeniziranja biračkih tijela i širenja nacionalizma", pojašnjava za "Nezavisne novine" profesor Kazaz.

I Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista" u BiH, smatra da međusobni dogovor mora biti najveći interes u BiH.

Ističe da je zabrinut i da se ne raduje imenovanju bilo kog specijalnog predstavnika, jer je očigledno da se oko BiH i regiona igraju igre geostrateških preslagivanja.

"Zapravo, mi smo odavno kolonija ili pak država koja je dopustila da se na njoj vježbaju razne sile koje žele ostvariti svoje interese i nametnuti ih nama kao gotovu stvar. Neokolonijalizam apsolutno živi u BiH. Ali, to nije samo do stranaca, već je i do nas", kaže Krešić za "Nezavisne novine".

Krešić dodaje i da se imenovanje posebnog predstavnika iz Francuske može razumjeti kao neki oblik uravnoteženijeg pristupa prema ovom dijelu svijeta.

"Ne treba smetnuti sa uma da predsjednik Makron ima novu strategiju vizije učinkovitijeg približavanja zemalja regije u EU. To znači i da sve ove zemlje mogu biti i u sigurnosnom prstenu EU zajedno sa drugim članicama, a da istovremeno nisu ispunile uslove iz poglavlja 23 vladavine prava, te da ne mogu biti punopravne članice. U tom smislu smatram to važnim iskorakom", zaključuje Krešić.

Prema pisanju medija, do imenovanja francuskog diplomate za zapadni Balkan moglo bi da dođe u julu, nakon što Francuska završi presjedavanje EU. Još se ne zna ni ko bi mogao da bude taj supervizor.