Kako su ove rječi protumačili sarajevski mediji, Satler je "zapravo ponovio" stav šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je prošle nedjeje izgovorio sličnu rečenicu - "kako će biti teško organizovati izbore 2022. godine bez novog izbora Zakona" i da bi BiH ovo moglo dovesti do političke i institucionalne krize.

Satler je rekao da je "imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, kao i o 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju".

Naime, radi se o zahtjevima HDZ-a BiH, ali i hrvatskog HDZ-a, da se izborni zakon promjeni tako da svaka nacija bira svog člana predsedništva, a ne da je, kao što je bio slučaj sa Željkom Komšićem, on " bio biran glasovima Bošnjaka".

Čelnici HDZ-a BiH i hrvatske vlade smatraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora uzeti u obzir "legitimno predstavljanje naroda".

Vlada Republike Hrvatske snažno se zalagala za to u Briselu, a ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman s tim u vezi poslao je "non pejpera", tražeći da se u tom delu promjeni izborni zakon.

Prema bosanskom medijima, "zbog pritiska oba HDZ-a“, Johan Satler je krenuo u "diplomatske aktivnosti, zbog čega se sastao sa Željkom Komšićem, kome je, prema istrazi, rekao da "sljedećih izbora neće biti bez izmjena izbornog zakona."

Satler je takođe dobio otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada je riječ o promjenama Izbornog zakona.

Ova pozicija šefa EU u BiH posebno je zanimljiva zbog skorog dolaska novog visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita, gdje bi se takođe u kuloarima moglo čuti da on takođe želi da rješi ovo kontroverzno izborno pitanje kako ga ne bi sputavalo u osnovnom njegovom zadatku - izvođenju BiH na evroatlantske staze.

Mediji navode da je Dragan Čović podršku za izmjene izbornog zakona dobio od Milorada Dodika, srpskog člana Predsedništva BiH, a nagađa se da Bakir Izetbegović, bošnjački lider i lider SDA, nije u potpunosti tome naklonjen.

Izvor B92